Oje ti o dara julọ ati ohunelo Smoothie Pẹlu Kohlrabi

Itan kekere

Ko si ọkan ti o mọ gangan orisun ti kohlrabi. O kọkọ sọ ni ibẹrẹ ọgọrun ọdun kan nipasẹ Pliny Alàgbà, ti o wa laaye ti o si kọ lakoko ijọba Romu. A tun darukọ rẹ ninu awọn ilana ti o ṣopọ ni awọn akoko Romu nigbamii ninu ọkan ninu awọn iwe-akọọlẹ akọkọ ti a mọ ni Apicius . Lati Ilu Romu akoko ni kohlrabi tan si India ati Yuroopu pẹlu awọn ọna iṣowo. Ni ọdun karundinlogun o ti di ounje ti o jẹun.

Kohlrabi ri ọna rẹ lọ si Afirika, Asia-oorun ati China, boya nipasẹ awọn ọna iṣowo, ati nipasẹ awọn ọdun 1800 jẹ apakan ti awọn ounjẹ ti ọpọlọpọ awọn ilu Europe. O gbagbọ pe o ti ri ọna rẹ lọ si Yuroopu nigba ijọba Charlemagne, ẹniti a ro pe o ti dagba ninu awọn Ọgba Ibababa rẹ.

Loni kohlrabi le ṣee ri ni gbogbo agbaye. O ṣe pataki julọ ni Europe ati East, ati ni igbagbogbo a lo aṣe ni awọn saladi ati fun awọn dips. Kohlrabi ti akọkọ ni US ni 1806. O ko rọrun nigbagbogbo lati wa ni ariwa US, ṣugbọn o jẹ imọran ni awọn ilu gusu.

Gbogbo ohun elo yii ni a lo, lati awọn leaves rẹ si ẹja ara rẹ. Bi o tilẹ dabi aṣoju gbongbo, o jẹ otitọ kan ti o fẹ bi eso kabeeji ti dagba ju ilẹ lọ. Kohlrabi jẹ ọmọ ẹgbẹ ti Brassica , eyi ti o ni awọn ẹja ti o ni ẹtan gẹgẹbi ori ododo ododo, kale, eso kabeeji, broccoli ati Brussels sprouts.

O dabi awọn eso kabeeji lori ita, ati orukọ rẹ ni a ni lati inu ọrọ German kan ti o tumọ si pe "eso kabeeji."

Kohlrabi ti ode le jẹ alawọ ewe, eleyi dudu tabi funfun, pẹlu inu inu ti o jẹ funfun ati ti ara ni ara. O ma n ṣe bibẹrẹ bi bibẹrẹ, ṣugbọn o jẹ bi igbagbogbo jẹ aise nitori eweko rẹ, adun didùn. Kohlrabi tun nlo fun awọn korẹri ọra tabi sisun jade, sitofudi ati ki o yan.

Awọn anfani Anfaani

Kohlrabi jẹ kekere ninu awọn kalori ati giga ni okun. O ni ọpọlọpọ awọn vitamin, awọn ohun alumọni, awọn enzymu ati awọn carotenoids. Ewebe yii jẹ tun ga julọ ninu awọn antioxidants ti o dabobo wa lati aisan.

Kohlrabi jẹ ọlọrọ ni vitamin K, A, C ati B. O jẹ paapa ga ninu awọn ohun alumọni potasiomu, epo, irin, kalisiomu, irawọ owurọ ati manganese.

Vitamin K jẹ pataki fun didi-ẹjẹ. O tun ṣe iranlọwọ lati dinku irora lakoko isinmọkunrin ati iranlọwọ ni idinku idagbasoke ti osteoporosis.

A nilo Vitamin A lati ṣetọju eto ilera ti o dara, iran ti o dara ati idagba awọn sẹẹli wa. Vitamin C jẹ alagbara ti o lagbara ti o ṣe iyipada awọn oṣuwọn free lati ara wa ati iranlọwọ ṣe rọra ilana ilana ti ogbologbo. O tun nmu awọn ọna šiše ara wa duro, n ṣe idiwọ awọn arun ati awọn àkóràn, ṣe aabo fun awọn iṣoro nigba oyun ati iranlọwọ lati dẹkun arun inu ọkan ati ẹjẹ.

Awọn vitamin B-eka jẹ pataki fun eto aifọwọyi ilera, fun ilera ti ounjẹ, ati fun awọn iyatọ ti amuaradagba, awọn carbohydrates ati awọn ọlọ. Wọn ṣe iranlọwọ lati pa awọ ara wa, irun ati eekanna wa ni ilera, ati pe o wulo fun ilana ti o dara fun RNA ati DNA.

Potasiomu jẹ ọkan ninu awọn ohun alumọni ti o ṣe pataki fun ilera ọkan, ati aabo wa kuro ninu iṣọn-ẹjẹ, titẹ ẹjẹ giga, bakannaa ṣe iranlọwọ lati tọju ati dabobo ibi-iṣan ati isun egungun. O tun ṣe iranlọwọ fun idaabobo lodi si idagbasoke awọn okuta akọn.

Calcium jẹ pataki fun idagbasoke ati agbara ti egungun ati eyin wa.

Oju-ara jẹ apakan ti idagbasoke idagbasoke egungun ati ṣiṣẹ ni apapo pẹlu kalisiomu. O tun jẹ dandan fun iṣafihan agbara, iranlọwọ ninu ilera ti eto aifọwọyi wa, o le paapaa dabobo wa lati awọn aarun kan.

Iron jẹ pataki fun iṣelọpọ ti iṣelọpọ ti awọn ẹjẹ, pese agbara, ṣe iṣẹ ere idaraya, ati iranlọwọ ni okunkun awọn ilana imunni. Ejò ṣe iranlọwọ fun idagbasoke osteoarthritis ati osteoporosis tabi egungun egungun, ati pe o ṣe pataki fun idena ti ẹjẹ. A nilo manganese fun iyatọ ti amuaradagba, awọn carbohydrates ati idaabobo awọ, ati nitori pe o jẹ ẹya pataki ti awọn ilana ilana kemikali pupọ ninu ara wa. Manganese tun le ṣe ipa pataki ninu sisẹ awọn egungun wa.

Nitorina ro ni afikun kohlrabi nigbamii ti o ba wa ni oṣan tabi ṣe smoothie.

Ohun ti O nilo

Bawo ni lati Ṣe O